|
Prošli tjedan obilježili smo Dan planete Zemlje u razmišljanju o velikim prirodnim nepogodama koje su pogodile stanovnike brojnih zemalja i regija - poplave, potresi, požari, i za sobom ostavile velik broj obitelji bez svoga doma, grada, člana obitelji, prijatelja i poznanika. I danas možemo pratiti posljedice razornog potresa na Haitiju ili se prisjetiti zimskih poplava u Hrvatskoj, a to su upravo prirodne nepogode koje ćemo izdvojiti u ovom članku. Cilj ovog članka je podsjetiti što svatko može učiniti i za one situacije u kojima se doimamo bespomoćnima.
Tijekom trajanja životne opasnosti
Potresi
Tijekom jedne godine u prosjeku se dogodi oko 500.000 potresa od čega se osjeti oko 100.000. U zadnjih nekoliko mjeseci svjedočili smo razornim potresima na Haitiju, u Čileu, Meksiku... Osobito ćemo pamtiti potres na Haitiju u kojemu je pogođeno više od dva milijuna ljudi. Ono što čini jedan potres razornim jest njegova jačina i udaljenost epicentra potresa kao i geološka obilježja područja u kojemu se potres dogodio. Potres se može dogoditi u razmjeru od 0 do 10 na Richterovoj ljestvici. Potres magnitude 7 Richtera uzrokuje veliku štetu i to na širokom području. Upravo te jačine, zabilježen je potres na Haitiju. Za potres je karakteristično da (ovisno o njegovoj jačini) uzrokuje podrhtavanje tla, pukotine u tlu, urušavanje tla, a prijeti i urušavanju raznih građevina kao što su mostovi, nadvožnjaci, ceste, ali i objekata u kojima živimo, radimo i u kojima boravimo - kuće, zgrade, vrtići, škole, bolnice.
Prilikom potresa bilježi se epicentar, ali i iduća podrhtavanja koja se događaju nakon potresa, a ponekad i prije samog potresa.
Samo podrhtavanje tla možemo doživjeti stresnim, a osobito ako je ono takvog razmjera da prijeti urušavanje doma ili cijele zajednice u kojoj živimo. Tijekom urušavanja nastaje panika. Članovi obitelji mogu biti razdvojeni što dodatno pojačava stres za osobu.. Sve bazične ljudske potrebe bivaju ugrožene - fizičke potrebe i potreba za sigurnošću osobito.
Nakon prijetnje opasnosti
Kod prirodnih nesreća kao što su potresi, i nakon samog prestanka potresa ostaju opasnosti poput daljnjeg urušavanja objekata, klizanje tla, a moguće je i ponovno podrhtavanje. Upravo stoga se nakon potresa preporuča napuštanje objekta u kojemu ste se našli za vrijeme potresa. Ono što je najvažnije za pojedinca nakon što opasnost prođe je povezivanje s članovima obitelji u slučaju da su tijekom opasnosti bili razdvojeni. Naravno, da je u slučaju tjelesnih ozljeda prvo nužna prva pomoć i prema potrebi hospitalizacija ranjene osobe, no u slučaju ne postojanja takvih ozljeda, osobi je važno da bude smještena na sigurno mjesto gdje nema prijetnje daljnje opasnosti i povezati ju sa članovima obitelji što prije je to moguće ili barem osigurati informacije o bližnjima.
 | | Slika pokazuje prosječnu ugroženost od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u Hrvatskoj - objavljena na stranicama Državne uprave za zaštitu i spašavanje |
Poplava u Kosinju
U Kosinju su danima nakon izljeva rijeke Like ostale poplavljene kuće. U ovom slučaju nije došlo do razdvajanja članova obitelji i, na sreću nije bilo ljudskih žrtava. No, obitelji su bile pogođene na način da su neke bile smještene u sklonište, a one koji su ostali u poplavljenim kućama ostale su bez pitke vode i bez mogućnosti dobavljanja hrane. U tim slučajevima potrebno je osigurati sigurnost na način redovnih dostava potrebnih namirnica i osiguranje liječničke pomoći i lijekova u slučaju potrebe.
Kako pružiti sigurnost svojoj obitelji?
Različiti su načini na koje će se pojedinac i obitelj nositi sa stresom. No, evo i nekoliko praktičnih savjeta što svatko može učiniti za sebe i svoju obitelj:
Napravite osobni plan za slučaj izvanredne situacije
Osobni plan se sastoji od dogovora s članovima obitelji o postupanju u slučaju prijetnje opasnosti i razdvajanja članova obitelji. S članovima obitelji i prijateljima dogovorite načine kontaktiranja Važno je dogovoriti se o sigurnom mjestu gdje ćete se naći nakon prestanka opasnosti a u slučaju razdvajanja. Dobro je dogovoriti nekoliko sigurnih mjesta, a nužno je da se dogovorite o mjestu susreta i izvan grada i regije u kojoj živite. Na primjer, u slučaju potresa može se dogoditi da bude pogođena cijela regija u kojoj živite. Tada mjesto susreta može biti netko od vaše rodbine koji živi u drugom gradu.
Upoznajte se sa mogućim opasnostima i planovima sigurnosti Osobito ako putujete izvan zemlje dobro je upoznati se s vremenskim okolnostima i eventualnim prijetnjama prirodnih nepogoda. Poznati je primjer iz 2004. godine kada je na Tajlandu djevojčica Tilly Smith iz Engleske igrajući se na plaži sa svojim roditeljima i sestrom prepoznala opasnost od tsunamija uočivši neobične valove za koje je na satu zemljopisa učila da se javljaju neposredno prije tsunamija. Upozorila je svoju obitelj na prijetnju, obitelj je tada upozorila i ostale kupače na opasnost i svi zajedno su pronašli sigurnost popevši se na zgradu udaljenu od same obale. Iako su se prije samog tsunamija i na drugim plažama pojavili identični valovi, brojni ljudi nisu prepoznali opasnost. Štoviše, postoje brojne snimke turista koji su slikali i snimali valove smatrajući ih zanimljivom i neobičnom pojavom ne sluteći da slijedi opasnost. Složite set za izvanredne situacije i držite ga na dohvatu Set može biti u obliku ruksaka koji možete držati u hodniku. Redovito provjeravajte sadržaj rok namirnica. Dobro je u njemu držati hranu koja može drugo trajati. Imajte i bocu vode, radio prijemnik, lampu, slatkiše za djecu, pokoju igračku, te plastificirane kopije dokumenata - putovnice, osobne, rodni list, svjedodžbe, kopije bankovnog računa i drugih važnih dokumenata. U slučaju da koristite vi ili neki član obitelji kakvu terapij važno je da u torbi imate odgovarajuće lijekove. Ne zaboravite rezervne naočale i redovito puniti baterije za radio prijemnik i lampu. U ruksaku je dobro imati i kutiju prve pomoći, punjač za mobilni telefon, rezervne ključeve doma i automobila. Stavite i potrepštine za osobnu higijenu te olovku i blok papira, nožić i zviždaljku.Neophodno je staviti i mali adresar u kojemu ćete navesti osobne podatke - ime, prezime, adresu vas i članova vaših obitelji, navedite broj telefona i mobitela, imena najbližih i njihovih telefona, dobro je navesti i brojeve telefona žurnih sližbi (često se u panici ne možemo prisjetiti, a dobro je imati brojeve i kao podsjetnik za djecu). Uz to u adrear navedite dogovorena mjesta nalaska, dogovorenu osobu za kontakt te adresu i broj telefona osobe ua kontakt. Naučite pažljivo slušati lokalni radio i kako isključiti dovod struje, plina i vode u kućanstvu Informacije o prijetnji opasnosti čuti ćete na lokalnom radiu gdje će nakon objave opasnosti slijediti i upute o postupanju. Dobro je naučiti članove obitelji kako isključiti dovod struje, plina i vode u kućanstvu kako bi se u slučaju opasnosti zaštitilo od eventualnih šteta. Više informacija o postupanju u sučaju prirodnih nepogoda možete pronaći na stranici Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a dobro je prisjetiti se i postupka pružanja prve pomoći.
_________________ Članak izradila: Alisa Kosić stručna radnica - socijalna radnica Obiteljskog centra Virovitičko-podravske županije Pitanja i komentare vezano uz članak možete poslati na: socradnik@obiteljskicentar.hr
Izvori korišteni prilikom izrade članka: http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=324 http://en.wikipedia.org/wiki/2010_Haiti_earthquake http://www.ifrc.org/what/disasters/response/haiti/ http://www.ifrc.org/what/disasters/response/tsunamis/index.asp http://en.wikipedia.org/wiki/Earthquake http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami Prezentacija Gradskog društva Crvenog križa Gospić: Kosinj 2010. godine Prezentacija Hrvatskog Crvenog križa: Zajedno informirani pripremljeni
|