|
Vjerojatno ste primijetili da Vaše tijelo ponekad pretjerano reagira na nešto izvana, a ista stvar ne smeta toliko Vašoj prijateljici ili djetetu. Tako npr. jedna obična etiketa od majice koja grebe po vratu cijeli dan može kod nekih ljudi izazvati veliku nervozu. U nekim drugim situacijama može se desiti da naše tijelo isključi npr. duboki glas kolege koji nam uporno pokušava nešto reći, pogotovo ako smo taj dan rastreseni zbog situacije kod kuće. Brojni su činioci koji utječu na način na koji doživljavamo podražaje iz vanjskog svijeta, a stres i umor mogu doprinijeti da neki osjet doživimo kao pretjeran ili preslab.
Osobama koje imaju poremećaj senzorne integracije gotovo stalno se dešava da drugačije od drugih doživljavaju neke podražaje i ta teškoća je puno jače izražena. Tako npr. visoki piskutavi glas susjede može izazivati osjećaj kao da netko bušilicom buši bubnjić u uhu ili pak snažno masiranje leđa može se činiti ne jače od dodira perom po koži.
Poremećaj senzorne integracije u literaturi se može naći i pod pojmovima poremećaj senzorne obrade, senzorna integrativna disfunkcija, disfunkcija senzorne integracije, disfunkcionalna senzorna integracija, poremećaj senzorne modulacije. Svi ti pojmovi označavaju isto- živčani sustav osobe s ovim poremećajem uz brojne teškoće registrira i integrira podražaje koji dolaze izvana i iz tijela i tada osoba stvara promijenjenu ili nepotpunu sliku svoje okoline i svoga tijela. Senzorna integracija je inače funkcija koja se razvija od rođenja i nakon nekog vremena dešava se u našem tijelu automatski. Iz toga razloga možemo u isto vrijeme gledati televizor i komentirati emisiju sa bratom i pritom jesti kokice, dok npr. osoba s poremećajem integracije može izgledati rastreseno jer se ne može usredotočiti na vizualne i auditivne podražaje, odnosno emisiju i na bratova pitanja u vezi emisije, jer pretjerano doživljava taktilne podražaje, npr. uske čarape koje trenutno ima na nogama i usmjerena je samo na taj nelagodni osjećaj.
Ne postoje dvije osobe s poremećajem senzorne integracije koje imaju isti profil. Uvijek je potrebno najprije temeljito ispitati na koje podražaje osoba reagira pretjerano (hiperosjetljivost), a na koje preslabo (hipoosjetljivost), kako bismo mogli s njom učinkovito komunicirati ili joj pomoći. Svi podražaji koje doživljavamo utječu na više od samo jednog osjetila i zajedno se obrađuju u mozgu u nekoliko neuroloških struktura, stoga je važno da mozak može integrirati sve informacije koje primamo osjetilima iz okoline ili iz vlastitog tijela. Osim pet vanjskih osjetila:
dodir
vid
sluh
njuh
okus
svaki čovjek ima i dva unutarnja osjetila:
osjetilo pokreta
osjetilo svijesti o vlastitom tijelu.
Ovaj poremećaj mogu imati osobe koje imaju autizam, ADHD ili neku drugu teškoću, ali i osobe koje nemaju nikakvih drugih teškoća i prosječnih su intelektualnih sposobnosti. Problem postoji ako se ne radi samo o nekoliko malih ispada koji bi se mogli tolerirati, već se dešava da senzorne smetnje negativno utječu na svakodnevne aktivnosti, igru, rad, učenje i socijalne interakcije. Stresne situacije kod ovih osoba često mogu rezultirati napadajima bijesa ili zatvaranjem u sebe i isključivanjem od svoje okoline.Poremećaj senzorne integracije nije bolest koju treba izliječiti, ali važno je za roditelje takvog djeteta da razviju „senzornu inteligenciju“ i nauče što mogu poduzeti kako bi se njihovo dijete bolje osjećalo i bolje funkcioniralo.
|
|
| 29. svibnja 2009. |
Otvoreno
1662 puta |
|
