|
Povodom obilježavanja Dana gluhih 28.listopada želimo upozoriti na preventivne mjere koje možemo poduzeti u očuvanju sluha.
Oštećenje sluha ubraja se u jedno od najčešćih prirođenih oštećenja, a javlja se u prosjeku u jedno od troje djece na tisuću novorođenčadi. Kod 70 do 80 posto djece oštećenje je prisutno već kod otpusta iz rodilišta, a u 20 do 30 posto djece nastaje kasnije, najčešće zbog traumatskih ozljeda glave ili nekih bolesti. Prag sluha je od 0 do 25 decibela. Nagluhe osobe imaju prag sluha između 25 i 90 dB, pri čemu nagluhost može biti blaža, umjerena ili teža. Gluhoćom se smatra gubitak sluha iznad 91 dB.
Kako zaštititi svoj sluh pročitajte u članku.
Da li mogu oštetiti sluh sa Mp3 playerom?
Prijenosni digitalni glazbeni uređaji poput iPoda i ostalih Mp3 uređaja, mobitela koji reproduciraju glazbu i prijenosnih DVD uređaja imaju maksimalnu izlaznu snagu od 90 do 120 dB. Prosječni stereo uređaj sa slušalicama koje su pojačane do maksimuma (oko 94 dB) postiže glasnoću jednaku buci koju stvara kosilica za travu, a to je samo malo tiše od bučne diskoteke ili motorne pile. Na koncertima buka dostiže i do 120 dB, a maksimalno dopušteno trajanje izlaganja takvoj buci je pola sata u tjedan dana.Neprofesionalan izloženost buci (preglasna glazba, rad motornom pilom, lov, motocikli, zvučne igračke) može zbog jake isprekidane ili udarne buke izazvati auditivni učinak, češće privremeni pomak praga čujnosti nego trajni gubitak sluha. Međutim, korisnici ovih prijenosnih uređaja sa slušalicama riskiraju trajno oštećenje sluha ako slušaju glazbu vrlo glasno i u dugim razdobljima. Vjerojatnost oštećenja sluha postoji kada je zvuk u slušalicama glasniji od 85 dB. Proizvođači audio uređaja poput Mp3 playera u svojim uputama za korištenje na početku navode važne sigurnosne napomene. Važno je ne zanemariti upute proizvođača za sigurnost pri slušanju. Uređaj treba slušati uz umjerenu glasnoću, jer upotreba slušalica pri velikoj glasnoći može oštetiti sluh. Slušalice su u mogućnosti proizvesti zvuk velike jačine, što je predviđeno za osobe koje su pretrpjele gubitak sluha, a ista jačina za osobe bez gubitka sluha nije preporučljiva jer može uzrokovati gubitak sluha čak i kod izlaganja zvuku kraćeg od jedne minute.
Treba imati na umu da zvuk može „prevariti“ slušatelja na način da ako osoba stalno koristi veliku glasnoću u slušalicama s vremenom se navikne doživjeti glasne zvukove kao ugodne. Iz tog razloga je moguće nakon duljeg slušanja zvuk velike glasnoće doživjeti kao normalan. Da bismo to spriječili možemo podesiti glasnoću na sigurnu razinu prije nego nam se uho navikne i ne povećavati glasnoću ili upotrebljavati slušalice koje blokiraju neželjene zvukove iz okoline kako ne bi poticali da se povećava razina glasnoće.Sigurna glasnoća se može odrediti na način da se podesi niža razina glasnoće i zatim polako povećava sve dok se ne čuje zvuk jasno i ugodno, bez izobličenja. Dugotrajno izlaganje zvuku, čak i uz „sigurnu“ glasnoću, može uzrokovati gubitak sluha. Treba pripaziti da se uređaj upotrebljava u razumnim granicama. Najbolje bi bilo ne prelaziti granicu od približno jedan sat dnevno na 60 posto glasnoće.
Ako povećamo glasnoću u slušalicama toliko da ne možemo čuti što se događa oko nas, smanjuje nam se prostorna orjentacija i možemo dovesti sebe i druge u opasne situacije. U potencijalno opasnim situacijama treba privremeno prekinuti uporabu, a dok upravljamo motornim vozilima, vozimo bicikl, skateboard i sl . ne smijemo uopće upotrebljavati slušalice. Osim toga, uporaba slušalica u navedenim situacijama je čak i zabranjena u nekim područjima. Stručnjaci napominju da je u zadnje vrijeme kod mladih moguće uočiti oštećenja sluha koja su dosad bila uobičajena među starijima. Istraživanja pokazuju da je tri četvrtine mladih koji redovito slušaju preglasnu glazbu u opasnosti od trajnog oštećenja sluha, a više od 10 posto ih ima oštećen sluh. Jedno drugo istraživanje srednjoškolaca koji koriste audio uređaje sa slušalicama pokazalo je da više od polovice ispitanika ima najmanje jedan od simptoma gubljenja sluha- traže da sugovornik ponovi što je rekao tijekom normalnog razgovora, pojačavaju ton na radiju i televizoru, osjećaju tinitus (fantomski zvučni podražaj koji se manifestira najčešće kao zujanje, brujanje ili pucketanje u ušima) ili zvonjavu u ušima.
Dugotrajna izlaganja buci utječu na fizičko i psihičko (razdražljivost, umor, smetnje u koncentraciji) zdravlje, pa stoga budimo oprezni i čuvajmo svoje zdravlje!
|
|
| 27. listopada 2008. |
Otvoreno
1176 puta |
|
