 |
 |
| Naslovnica |
| O centru |
| Aktivnosti |
| Djeca i mladi |
| Roditelji |
| Djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom |
| Želite li znati više? |
| Fotogalerija |
| Arhiv |
| Kontakt |
1dva
 |
U utorak, 24. siječnja 2012. u prostorijama Obiteljskog centra sastala se skupina roditelja koji žele naučiti nešto više o svojim roditlejstkim vještinama, o sebi i o svojoj djeci. Nakon početnog upoznavanja, definiranja što ćemo raditi na radionicama, počeli smo razgovor o odgovornosti. Kako na odgovornost gleda Jesper Juul, tš ona znači u odnosu dijete-roditelj, što je to osobna odgovornost, a što odgovornost za odnos... teme su koje smo dotakli na zajedničkom druženju. |
|
 |
Brojna su životna pitanja i okolnosti koje nas dovode u promišljanje da potražimo pomoć stručne osobe koja se bavi psihologijom, odnosnima među ljudima, promišljanjem o procesima unutar samog čovjeka, o odnosu čovjeka prema sebi. Nekada su to životne okolnosti koje nas potaknu da potražimo pomoć, nekada se radi o zakonskom propisu u kojemu nemamo izbora birati, a ponekad sami za sebe odlučimo da želimo nešto drugačije. Ovaj članak bavi se savjetovanjem kao specifičnom oblikom pomoći u psihosocijalnom radu. |
|
 |
Imati prijatelje najveće je bogatstvo svake osobe. Od najranije dobi pažljivo pratimo svoju djecu gledajući s kime će se družiti, tko će mu biti prijatelj. Nerijetko čujemo rečenice „Ivan mi je najbolji prijatelj“ a drugi dan „Više se neću igrati s Ivanom“ ili „neću ti biti prijatelj“. U ranoj dobi djeca prijateljstvo shvaćaju na drugačiji način nego odrasli, i upravo ti prvi kontakti temelj su dugotrajnijih prijateljstava, koja često traju i godinama. Teorija kaže da su vršnjaci važni kao poučavatelji novih oblika ponašanja, kao moralna usporedba za procjenu vlastitog ponašanja, kao princip nagrade i kazne za određena ponašanja (kroz prihvaćanje ili odbacivanje). Također su važni za razvoj empatije, ali i za intelektualni razvoj jer djeluju kao poticaj. |
|
 |
Povodom Svjetskog dana obitelji, donosimo vam članak u kojemu ćemo se još jednom prisjetiti svih tih divnih, za život važnih darova koje dobivamo i darivamo u svojoj obitelji. Ovdje ne govorimo o darovima koje donosimo ispod bora, darovima koje nosimo u rođendanskim prigodama, slaveći imendane, uspjehe... Govorimo o darovima kojima ukrašavamo ugođaj obiteljskog doma i kojima krasimo naše odnose u obitelji.
|
|
 |
Podjelom diploma svečano je završen prvi ciklus radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" u Obiteljskom centru Virovitičko-podravske županije. |
|
 |
Vikendom školarci sigurno postavljaju slična pitanja svojim roditeljima... Mama, tata ja bi u grad, do kad mogu ostati, daj mi nešto novaca, i sl. I naoko normalni zahtjevi naših tinejđera mogu završiti i prilično neugodno i za njih i roditelje kada dobiju policijski poziv da dođu po svoje dijete i na razgovor u policijsku postaju. Danas je mladima „normalno“ izlaziti kasno i ostajati vani do „sitnih sati“. I sve mlađi preuzimaju takve navike. |
|
 |
U prvom djelu članka, dotakli smo ste nekih mitova koji postoje, a vezani su uz roditeljstvo, tj. želju i namijeru svake osobe koja je roditelj da nađe načina da bude što bolja, djelotvornija, uspješnija, zadovoljnija... Ponekad u toj želji prihvatimo neke vriednosti, ideje ili rečenice koje ne stoje - ili bar ne stoje uvijek. Da li roditelj treba biti savršen, uvijek kontrolirati situaciju ili pak demokratičan? Da li se dijete smije ljutiti i da li se je moguće prema svoj svojoj djeci ponašati isto? |
|
 |
Roditelji male djece koji su se uključili u UNICEF-ov program Rastimo zajedno prešli su pola puta. U utorak, 15. studenog 2011. s početkom u 17 sati održana je 6.radionica, od ukupno 11 radionica u ovom programu. Premda se čini teško odvojiti sat i pol vremena svakih tjedan dana, roditelji koji su se odlučili pohađati radionice već vide promjenu u svojem ponašanju i ponašanju svoga djeteta u pozitivnom smislu. |
|
 |
Roditeljstvo je, čuli smo već nebrojeno puno puta, najteži posao na svijetu. Za njega nema nikakve škole, nikakve pripreme, a sa sobom nosi veliku odgovornost. No isto tako, nosi i jako puno lijepih i ugodnih trenutaka, osjećaja, doživljaja... |
|
 |
Kao dio Kampanje za prevenciju seksualnog nasilja nad djecom "Jedno od pet" u DV Zeko, Slatina i DV Suncokret Slatina održana su u srijedu 26. listopada 2011. predavanja za roditelje sa temom "Kako razgovarati s djetetom o spolnosti?" |
|
 |
Prošli tjedan je u suradnji s DV Cvrčak, Virovitica Obiteljski centar virovitičko-podravske županije započeo ciklus radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" - radionice za roditelje osmišljene u okviru UNICEF-ove kampanje Prve tri su najvažnije. |
|
 |
U okviru Tjedna djeteta, a u suradnji Društva Naša djeca Slatina i Baby fitness tima Obiteljskog centra Virovitičko-podravske županije, u četvrtak, 6. listopada 2011. u prostorijama OŠ E.Kumičić Slatina održana je Baby fitness radionica. |
|
 |
Međunarodni je tjedan djeteta - već tradicionalno se prvi puni tjedan u listopadu obilježava se kao Tjedan djeteta. Tada se raznim aktivnostima skreće pažnja na potrebe djece, na njihovu perspektivu i način gledanja na svijet. Ove godine moto Tjedna djeteta je „Ljubav djeci prije svega". Aktivnosti posvećene djeci Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije provodit će tijekom sljedeća dva tjedna kroz projekt Autobus Čudesna šuma. No upravo povodom Tjedna djeteta na našem web portalu možete pročitati novi stručni članak, koji govori o tome što djeci treba - prije svega. |
|
 |
U utorak, 4. listopada u suradnji s DV Cvrčak, Virovitica, a u organizaciji Obiteljskog centra VPŽ započeo je ciklus radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" - radionice za roditelje osmišljene u okviru UNICEF-ove kampanje Prve tri su najvažnije. |
|
 |
22. rujna obilježili smo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 2. listopada obilježavamo Međunarodni dan nenasilja. Ovaj članak govori kako podržati i tješiti povrijeđenu osobu. Obzirom kako znamo koliko su nam odnosi i naši bližnji važni brinemo za njihovu dobrobit, a kada su povrijeđeni i sami osjećamo bol i tugu kao da smo i sami bili povrijeđeni. |
|
 |
U trećem dijelu članka o posvojenju ostaje nam obraditi postupak zasnivanja posvojenja. |
|
 |
Stvarno je čudesno što se sve dešava s djetetom od rođenja do prve godine kada od male „bespomoćne loptice“ na svom prvom rođendanu postaje dijete koje stoji, hoda, govori i točno zna što želi i ne ustručava se to pokazati. Koliko god volimo reći da je to „moje dijete“ ili „moja beba“, istina je zapravo da nitko nije naše vlasništvo i da osim naše važne zadaće da pomognemo djetetu da se pripremi za život, sve ostalo je kasnije na samom djetetu. |
|
 |
Dok se za roditelje ne traže nikakova jamstva da će biti dobar roditelj, posvojitelj za razliku od roditelja mora unaprijed pružiti jamstva da posjeduje određene osobine i kvalitete koje će ga učiniti dobrim roditeljem. Međutim, Obiteljski zakon propisujući pretpostavke na strani posvojitelja, služi se negativnim određenjem, a te smetnje za posvojenje koje propisuje navedeni zakon i koje ne bi smjele postoajti na strani posvojitelja nazivaju se adoptivne smetnje.
|
|
 |
Ključni kriterij za posvojenje djeteta je dobrobit djeteta što je ujedno i središnje načelo Konvencije o pravima djeteta usvojene na Glavnoj skuštini Ujedinjenih naroda 20. studenog 1989. godine. Pri donošenju svih odluka ili izvršenja postupaka koji utječu na dijete, ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta. To se odnosi kako na odluke koje donose vladina, upravna ili zakonodavna tijela, tako i na odluke koje donosi obitelj. Tako kaže Konvencija. No da li naš Obiteljski zakon pogoduje posvojiteljima ili posvojeniku? |
|
 |
U četvrtak, 1. rujna 2011. s početkom u 12,00 sati održat će se drugo predavanje na temu "Skrb o majci za vrijeme i nakon poroda". |
|