|
Povijest Međunarodnog dana žena
Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnika ženskog spola.
Međunarodni dan žena obilježava se u svijetu u spomen na 8. ožujka 1908., kada je 15.000 žena zaposlenih u tekstilnoj industriji u New Yorku prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada djece.
Godine koje su prethodile povijesnoj 1910. obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomoćno osoblje u kućanstvima. Radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice. U isto vrijeme industriju pogađaju velike krize. Udruženja radnica koja nisu pripadala sindikatima našla su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve više jačali. U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u nešto manjem obimu Australiji, žene sve više lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte života žena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.
Proces stvaranja Međunarodnog dana žena
1903, SAD - Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.
1908, SAD - Zadnje nedjelje u veljači 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik. U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena. Na Konferenciji je ponovno potvrđena važnost prava glasa za žene - jednaka za sve odrasle žene i muškarce.
1911, Austrija, Danska, Njemačka i Švicarska - Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije.
1913/1914, Rusija - Kao dio mirovnog pokreta koji je počeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.
1917, Rusija - Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljače za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politički vrh Rusije pokušao je spriječiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest ... Četiri dana poslije ruski je car je abdicirao, a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inače koristio, na 8. ožujak, te je taj datum uzet kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik - Dan žena.
A kako je kod nas?
Analiza Državnog zavoda za statistiku, koja se objavljuje svake godine, u svojim podatcima okupljenim u izvještaju „Muškarci i žene u Republici Hrvatskoj" prikazuju podatke o zastupljenosti žena i muškaraca u raznim aspektima društva. Neki podatci su prikazani dolje, a brošuru u cijelosti možete vidjeti ovdje.
.
Iako je obrazovanje za oba spola podjednako, kako je prikazano u gornjem grafu, podatak oko toga kako i koliko su žene u školstvu, kao nastavnici i profesori, zastupljene alarmantna je - što je viša škola, manje je žena kao predavača, iako po edukaciji nema razlika između muškaraca i žena.
| | žene | muškarci | | rektori sveučilišta | 14,30% | 85,70% | | dekani i pročelnici na fakultetima | 17,40% | 82,60% | | redovni profesori | 24,30% | 75,70% | | izvanredni profesori | 37,30% | 62,70% | | docenti | 43,90% | 56,10% | | asistenti | 50,40% | 49,60% | | profesori srednjih škola | 67,20% | 32,80% | | učitelji/nastavnici | 83% | 17%
|
Postotak muškaraca i žena na radnim mjestima u sektoru obrazovanja
U pravosuđu je situacija bolja - podjednak je broj muškaraca i žena državnih odvjetnika, sudaca svih sudova i predsjednika sudova. No u politici, situacija opet upozorava na potrebu za jačanjem ravnopravnosti spolova.
.
Isto kao i u Hrvatskom saboru, žene nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene ni u drugim aspektima vlasti. Podatke o tome koliko ima žena u vlasti možete naći u donjoj tablici.
| | žene | muškarci | | ministri | 20% | 80% | | župani | 15% | 85% | | zamjenici župana | 10% | 90% | | gradonačelnici | 9% | 91% | | visoki drž. dužnosnici | 29,6% | 70,4% | | veleposlanici | 13,2% | 86,8% | Postotak žena i muškaraca na radnim mjestima u sektoru politička vlast
Premijerka Jadranka Kosor pozvala je u okviru konferencije »Žene - lideri u politici«, na veći angažman žena u politici poručivši ženama koje se odluče za politiku da se za to mjesto, poput nje, moraju izboriti same. Pohvalila je činjenicu da se zastupljenost žena u parlamentu od pet posto u prvom sazivu Sabora popela na 24 posto, no to je još uvijek nedovoljno, upozorila je.
Dobro je, nažalost, poznat podatak da su žene za ista radna mjesta slabije plaćene, tako da iz godine u godinu, i podatci iz Hrvatske govore baš to.
| | žene | muškarci | | poljoprivreda, lov, šumarstvo | 3868,00 kn | 4524,00 kn | | rudarstvo | 3248,00 kn | 3809,00 kn | | prerađivačka industrija | 3624,00 kn | 4675,00 kn | | građevinarstvo | 4366,00 kn | 4024,00 kn | | trgovina | 3763,00 kn | 4599,00 kn | | hoteli/restorani | 3904,00 kn | 4508,00 kn | | prijevoz | 5159,00 kn | 5483,00 kn | | financije | 6384,00 kn | 8323,00 kn | | poslovanje nekretninama | 4901,00 kn | 5395,00 kn | | uprava, socijalno osiguranje | 5083,00 kn | 6002,00 kn | | obrazovanje | 4763,00 kn | 5600,00 kn | | zdravstvena i socijalna zaštita | 5214,00 kn | 6784,00 kn | | ostale djelatnosti | 4527,00 kn | 5156,00 kn
|
Prosječna neto plaća za žene i muškarce po privrednim sektorima
Nije nam želja ovim člankom deprimrati bilo koga, već bi željeli na ovaj način potaknuti građane da razmišljaju o tome što je sve potrebno da se ženama omogući jednakost - a Međunarodni dan žena je idealan dan da se na to svi zajedno podsjetimo.
Tekst izradila:
Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
Izvori:
Državni zavod za statistiku "Žene i muskarci u R.Hrvatskoj u 2009."
www.zamir.net
|
|
| 3. ožujka 2010. |
Otvoreno
507 puta |
|
