|
1. kolovoza i obilježavanje Međunarodnog dana prijateljstva Vam može služiti kao poticaj da se sjetite svojih dragih priajtelja i pokažete im koliko su Vam važni, ali još bitnije je biti dobar prijatelj kroz cijelu godinu, a posebno u kriznim razdobljima naših bližnjih. Ovdje možet epročitati članak koji govori o tome koje vještine su nam potrebne kako bismo bili dobri prijatelji.
Socijalna inteligencija i prijateljstvo
Mi smo socijalna bića i često puta ni ne primijetimo koliko su nam važne interakcije s drugim ljudima. Jeste li primijetili da su gotovo sva naša sjećanja iz djetinjstva vezana uz druge osobe i naš odnos s njima? Na primjer, da li smo neki predmet u školi voljeli ili ne uvelike ovisi o tome kako se ta profesorica ili profesor odnosio prema nama i koliko nas je pokušao zainteresirati za školsko gradivo. Svakom čovjeku potrebna je topla riječ, nježan pogled, drugim riječima- prijatelj. Oni koji tvrde da to nije istina često pobijaju tu činjenicu time što ostvaruju prijateljstva sa životinjskim svijetom, pa je tako nekima lakše „razgovarati“ sa svojim malim kućnim ljubimcem nego sa prvim susjedom.
Gotovo svi smo imali prilike doživjeti kako je to kada se pokušavaš uklopiti u neko društvo, a ne ide. Da li ćemo i dalje pokušavati (silom ili prilagodbom) ili brzo odustati ovisi o našem karakteru, a svakako i o tome koliko nam je važno biti dio baš toga društva, te ekipe.
Postoje razdoblja u životu kada smo spremni sve učiniti kako bi bili „dio ekipe“, pa ako treba i oblačiti se identično kao najljepša cura u razredu. Obično tek kasnije vrijeme pokaže tko su nam pravi prijatelji, a koji su tu samo „radi šminke“. Žalosno je što nas tek tragedije podsjete koliko nam znače ljudi oko nas i podsjete nas koliko im malo pružamo.
Da bismo mogli funkcionirati u ovom svijetu, osim motoričkih, kognitivnih i drugih vještina, nisu zanemarive ni socijalne vještine. U budućnosti će školstvo valjda prepoznati važnost pridavanja većeg značaja učenju ovih vještina. Već u vrtićima važno je djeci kroz svakodnevne aktivnosti pokazati na koji način da ostvare kvalitetnu interakciju s drugom djecom. To najbolje ide davanjem vlastitog primjera, jer malo dijete će teško shvatiti teoriju koju mu pokušavamo objasniti, a brzo će naučiti imitirati naše ponašanje, pa bilo to i npr. vikanje na drugoga.
Socijalna svijest i socijalne vještine ili kako biti dobar prijatelj?
Prije nego što nabrojim što sve uključuje socijalna svijest i spektar socijalnih vještina (prema D. Golemanu), važno je napomenuti da na svijetu ima puno ljudi, no samo s nekima možemo u određenom periodu života osjetiti onaj „klik“, da smo se povezali. Prijateljstvo, baš kao ni ljubavna veza, ne može se stvoriti na silu, ni s nekim s kime ne osjećamo čvrstu povezanost. I sami znate da samo u prisustvu određenih ljudi osjećate da ste skroz opušteni i da se samo s njima smijete svaki put iz sveg srca.
Dakle, socijalna svijest je mogućnost percipiranja tuđih osjećaja, misli i namjera. Da bismo mogli ostvariti uspješnu interpersonalnu interakciju ili prijateljstvo potrebno je imati i socijalne vještine.
Socijalna svijest
Ljudi koji bolje znaju prepoznati neverbalne znakove kod drugih omiljeniji su u društvu. Nadarenost za primarnu empatiju neki imaju više neki manje, ali većina ljudi može pročitati neverbalne znakove koje im drugi ljudi šalju i ponašat će se u skladu s njima prije nego u skladu sa izgovorenim riječima. Npr. ako prijateljica prijateljici uz smješak i blagi dodir kaže „Baš si blesava!“ prijateljica će to shvatiti kao pozitivnu reakciju, a ne kao uvredu.
Isto tako vrlo brzo nam je jasno tko nas sluša s „pola uha“, a tko nam posvećuje potpunu pozornost i pažljivo nas sluša dok govorimo. Našu sposobnost ugađanja možemo vježbati na način da kada nam se netko obraća dignemo pogled sa poruke koju trenutno pišemo na mobitelu, ugasimo televizor i pokušamo dublje se povezati sa osobom koja nam se obratila tako da gledamo u nju i usredotočimo se na ono što govori.
Pritom ćemo se stvarno dublje povezati s tom osobom ako pokažemo razumijevanje onoga što ta osoba trenutno osjeća i misli, odnosno empatijsku točnost. Poznato je da npr. dva prijatelja koji se dobro poznaju ne mogu jedan od drugoga sakriti svoje osjećaje i brzo se otkrije ako jedan pokušava sakriti svoju tugu ili ljutnju.
Zadnji vid socijalne svijesti je socijalna kognicija, koja predstavlja znanje o tome što se od nas očekuje u određenim situacijama te što znače pojedine reakcije drugih ljudi. Socijalnu kogniciju koristimo kako bismo razumjeli socijalni svijet i socijalne događaje oko nas. Ona će nam pomoći da sklopimo novo prijateljstvo u razredu ili na poslu.
Socijalne vještine
Kada pročitamo neverbalne znakove druge osobe važno je znati se uskladiti s njima. Ta vještina zove se sinkronija. Moguće je naučiti upotrijebiti u pravom trenutku dodir, koristiti pravu gestu i držanje, prigodno promijeniti ton glasa, međutim krajnji cilj je da to činimo spontano.
Način na koji nas drugi ljudi doživljavaju ovisi o našim vještinama samopredstavljanja. Neki ljudi bez puno napora uživaju status „glavnog zabavljača“ u društvu, no važno je da se i u ozbiljnijim situacijama znaju prilagoditi situaciji.
Ponekad je važno i biti vješt u vršenju utjecaja, kao npr. u situaciji kada želimo nagovoriti prijatelja da zajedno putujemo na mjesto koje smo mi odabrali. Bez osjećaja mjere i samokontrole nije moguće konstruktivno izvršiti utjecaj na nekoga.S nekime suosjećati ništa ne znači ako u datom trenutku ne pokažemo brižnost i ne djelujemo konkretno kako bismo pomogli drugome (npr. prijatelj nam je u bolnici, a mi nemamo vremena posjetiti ga).
Četvrta socijalna vještina koja nam je potrebna u prijateljstvu je briga o potrebama drugih i postupanje u skladu s tim, a zove se brižnost.
Vještine su nešto što je moguće naučiti i vremenom uvježbati, tako da svatko tko želi može naučiti biti dobar prijatelj. U nastavku ovoga članka moći ćete saznati više o socijalnoj inteligenciji djece s poremećajima u ponašanju. Nastavak slijedi...
________________________________
Korišteni izvori:
D. Goleman: Socijalna inteligencija
R. Vasta, M. M. Haith, S. A. Miller: Dječja psihologija
Članak napisala: Tamara Jančevski, prof.rehabilitator
stručna radnica-defektologinja
|
|
| 30. srpnja 2010. |
Otvoreno
597 puta |
|
